Biskup Komarica nada se boljoj godini za povratnike PDF Ispis E-mail

7. 1. 2013.

Banjalu?ki biskup monsinjor Franjo Komarica stalno upozorava vlasti u BiH, posebno one
u Republici Srpskoj, da nije dovoljno ura?eno na povratku katolika. I u intervjuu za RSE biskup
Komarica kaže da i 17 godina od završetka rata ne postoji istinska politi?ka volja da se u ranija
prebivališta vrate bar oni koji to žele. Istovremeno, banjalu?ki biskup kritikuje i predstavnike
vlasti, posebice, stranke sa hrvatskim predznakom, koje, kako kaže, ne interesuje opstanak
Hrvata na prostoru Bosne i Hercegovine.

Sedamnaesti poratni Boži? do?ekalo je manje katolika u banjalu?koj biskupiji nego što ih je bilo
neposredno po zavšetku rata u Bosni i Hercegovini. Hrvata, kojih je bilo najviše, ostalo je tek
oko 3.500 od blizu 70.000, koliko ih je živjelo do po?etka 1992. godine.
O razlozima zašto je to tako, monsinjor Komarica je rekao:

 

„Ciljano se radilo na nastavljanju one akcije koja je bila zapo?eta za vrijeme rata – da se fizi?ki makne katoli?ko, hrvatsko stanovništvo s ovih podru?ja. Kada je došao me?unarodni mirovni sporazum za sve narode ovdje, nije došao, nažalost, za prognane Hrvate, odnosno katolike, jer za njih o?ito nije vrijedilo ono što je predvi?eno bilo u Aneksu 7 – da svi ljudi imaju pravo i trebaju imati mogu?nost vratiti se ponovno u svoj rodni kraj. To se, nažalost, uporno opstruiralo, odnosno nije dozvoljavalao. Ja znam iz konkretnih slu?ajeva kada je bilo re?eno u razgovoru izme?u srpskih i hrvatskih politi?ara: ’Niti vi trebate u Hrvatskoj Srbe, niti mi trebamo ovamo Hrvate. Što je bilo, bilo je, osta?emo na tome.’ To je nedopustivo. To je sramotno. To je protiv svih iole humanih principa i me?unarodnih konvencija.“

Da nisu ta?ne informacije koje se stalno plasiraju kako katolici ne žele da se vrate na podru?je banjalu?ke biskupije, govori i podatak da je samo u ovoj godini stiglo 850 zahtjeva za obnovu u ratu uništene imovine. Na pitanje koliko je tih zahtjeva i realizovano, biskup Komarica kaže:

„Na podru?ju mrkonji?gradske op?ine od ovih zahtjeva koje smo mi dostavili ministarstvu, obnovljena je samo jedna ku?a, a bilo je obe?ano da ?e deset ku?a biti napravljeno ove godine, me?utim, ni za tih deset ku?a o?ito nije bilo da li novca ili politi?ke volje, jer znam da ima sigurno i na mnogo drugih mjesta potražnje i vjerojatno je i taj novac otišao na neke druge strane, a nije došao tim ljudima koji ovdje uporno traže da se vrate.“

Na pitanje da li bi rezultati popisa stanovništva, koji ?e se naredne godine održati u Bosni i Hercegovini, mogao pokazati da su Hrvati u RS nacionalna manjina, biskup banjalu?ki je istakao:

„Prema našoj sadašnjoj evidenciji, u RS nema Hrvata. Tih 11.000 Hrvata – to je doista manjina. Ne?u komentirati, vidjet ?emo kako ?e biti na popisu, ali Hrvata nema ovdje. I željelo se ciljano ovdje jedan autohtoni narod svesti da nestane, da se onda kr?mi Bosna na druge na?ine. ?ovjek koji imalo razmišlja, ne mora biti uop?e uklju?en i uveden u problematiku, može znati ako ne bude hrvatskoga naroda u BiH, da ?e BiH doista do?i u pitanje, da ?e ona biti izme?u dva naroda na ovaj ili onaj na?in podijeljena. Svaka podjela Bosne zna?i novi rat, novi nemir, koji ugrožava dakako i okoliš. Ja sam to govorio puno puta i sa hrvatskim i sa srbijanskim politi?arima, i sa me?unarodnim politi?arima, upozoravao sam ih. I mogu mirne savjesti re?i: što se mene ti?e, sigurno su znali kakva prijeti opasnost za budu?nost ove regije. Ovdje je jedan narod iskorijenjen na po?etku 21. stolje?a, u Europi. I tužno je i ružno da to prihva?aju ?ak i politi?ari toga naroda – jer politi?ari hrvatskoga naroda puno se ne brinu ho?e li biti toga naroda ovdje ili ga ne?e biti. “

I pored svih teško?a, biskup banjalu?ki Franjo Komarica nada se da ?e 2013. godina biti bolja za sve narode i gra?ane u Bosni i Hercegovini. A o nekim planovima u narednoj godini kaže:

„O?ekujem da ?emo uspjeti barem jednu crkvu završiti. Imamo deset crkava u gradnji, deset crkva još nismo ni zapo?eli graditi, deset župskih ku?a koje tako?er treba obnavljati – jer kako znadete, najprije smo obnavljali ljudima ku?e, a crkve su ?ekale. Ja sam to namjerno tako želio. Razmišljao sam ve? dosta dugo vremena, u zadnje vrijeme se to malo poja?alo, da bismo išli možda na otvaranje jednoga centra za me?unarodnu suradnju i mir ovdje u Banjoj Luci, da malo pomognemo i izobrazbi budu?ih politi?ara. Vidimo da imamo politi?are koji o?ito nisu dorasli, ?ini se, svome poslu. Ja ne znam gdje su završili škole i gdje su nau?ili abecedu svoga politi?koga ponašanja, jer o?ito da se ne brinu za op?e dobro, nego za eventualni program svoje stranke i eventualno svoga naroda – ali ne za op?e dobro. A možemo imati tako?er ljude koji ?e voditi državu i dovesti je rame uz rame drugim državama Europe.“

Izvor: slobodnaevropa.org